Suvremene statistike ukazuju na to da ćemo do svoje 66 godine u prosjeku vidjeti 2 milijuna oglasa. Zanimljivo je da su se 1960-ih ljudi sjećali oko 34% viđenih oglasa, dok je 1990-ih taj broj pao na 8%, a 2000-ih, zbog prezasićenosti oglasnog prostora, na svega 2,21% oglasa. U borbi za primatelje svojih marketinških poruka, stručnjaci su se okrenuli inovativnijim strategijama kojima osvježavaju oglašivačko tržište. Jedna od tih strategija je i viralni marketing. Najkraće rečeno, to je internetska usmena predaja. Naziva se i World of Mouth Marketingom, Buzz Marketingom ili Buzzom.
Iznimno je učinkovit za masovnu distribuciju proizvoda i usluga, a podrazumijeva dobrovoljno prenošenje promidžbene poruke od strane samih korisnika. Ipak, kako bi netko poželio reklamu dobrovoljno proslijediti nekom drugom, ona kod primatelja poruke mora ostvariti vrlo pozitivan efekt. Viralne kampanje izazivaju emocije i šire se poput virusa. Svi ih žele vidjeti, a kada ih pogledaju i stvore mišljenje o njima, žele ga s nekim podijeliti. Sjećate li se videa u kojem se 20 potpunih neznanaca ljubi? Iznimno nabijen cijelim nizom emocija, „First kiss“ se vrtoglavom brzinom sa YouTubea, na kojem ga je pogledalo više od 97 milijuna ljudi diljem svijeta, proširio na sve društvene mreže. Oduševljeni gledatelji isprva uopće nisu shvatili da se radi o sjajno smišljenoj reklamnoj kampanji američkog modnog brenda Wren. Ovaj trominutni video jedan je od najboljih primjera uspješnih viralnih kampanja ikada. Ulog je bio minimalan, a učinak višestruko bolji od očekivanog.
Neformalnim pristupom ostavili su mnogo jači dojam i urezali se u pamćenje milijunske publike.
Najveće prednosti viralnih reklama su što ne zahtijevaju velike financijske troškove i što se mogu proširiti nevjerojatnom brzinom, zahvaćajući iznimno velik broj ciljanih korisnika. Ipak, iako se možda ne čini tako, vrlo je zahtjevno stvoriti kvalitetnu viralnu poruku koja neće biti kontraproduktivna. Nakon pokretanja viralne kampanje, može se izgubiti kontrola nad njenim tijekom, a poslana poruka može poprimiti negativne konotacije i dovesti u pitanje njenu svrhu. Jednostavnost neke reklamne kampanje, kao što je primjer već spomenuti Wren, može zavarati korisnike da dobru viralnu poruku može poslati bilo tko, ali na njima rade iskusni stručnjaci i veći timovi ljudi, koji ju prije plasiranja itekako dobro osmisle, uzimajući u obzir sve moguće prepreke na koje bi mogla naići.
Viralni marketing zaživio je sredinom devedesetih, a u Hrvatskoj se javio u isto vrijeme, iako o prvom zaista uspješnom primjeru možemo govoriti tek od 2009. godine, kada je jedna teleoperaterska mreža, prije televizijskog oglašavanja, na YouTubeu testitala četiri pripremljena spota i pratila reakcije gledatelja. Da je kampanja „Sve više je previše“ bila itekako uspješna, pokazuje činjenica da se i danas svi sjećaju Ante, kojemu njegov njemački automobil pričinjava probleme, zamijenivši ga za suprugu Darinku.
Uz sve potencijalne rizike, viralni marketing može biti sjajan alat u rukama onih koji imaju odličan proizvod koji samo čeka da bude podijeljen s drugima. Ključ svega je dobra priča, ali za svaku takvu priču potrebni su i dobri sastojci – inovativnost, kreativnost i kvaliteta onoga što nudite.
IZVOR: Stanojević, M.(2011).Marketing na društvenim mrežama. Medianali. Vol. V(10).
